Nezaposlenost u vrijeme inflacije

Vjerojatno se svatko pita hoće li kriza sa cijenama uzrokovati nezaposlenost. Nezaposlenost u vrijeme inflacije zanimljiv je fenomen. Prema teoriji ekonomičara Williama Phillipsa odnos inflacije i nezaposlenosti je obrnuto proporcionalan. Drugim riječima kada je stopa nezaposlenosti niska plaće i cijene brzo rastu, a vrijedi i obrnuto – kada je nezaposlenost visoka plaće i cijene rastu sporo ili opadaju.

Neka Vas ne brine nezaposlenost – potražite nov posao već sada!

Iako je Phillipsova krivulja poznati koncept, postoji više slučajeva kada se pokazalo da ona ne funkcionira kao pravilo. Već 1970-ih godina 20. stoljeća pokazalo se da su moguća i razdoblja stagflacije, odnosno visoke inflacije i nezaposlenosti. Sam Phillips upozorio je još 1958. da ova veza vrijedi samo kada nema snažnih vanjskih šokova cijena ulaznih dobara (poput visokih cijena energenata). Pri tom su osobito ranjive male i otvorene ekonomije kakva je i Hrvatska.

Prema ekonomskim pokazateljima nominalne plaće u RH rastu nominalno 7.5% na godinu, no u stvarnosti mnogo manje zbog troškovnih udara. Drugim riječima stvarne plaće zapravo su u opadanju. Ovo znači da rad u Hrvatskoj pojeftinjuje što samo po sebi održava zaposlenost i sprječava veliki rast nezaposlenosti. Iz ovoga bi se moglo zaključiti da Hrvatskoj zasad ne prijeti pad zaposlenosti.

Visoka nezaposlenost i visoka inflacija

Naravno, pitanje koje se svima nameće je kreće li se Hrvatska prema razdoblju stagflacije odnosno visoke inflacije i visoke nezaposlenosti. Postoji više tipova odnosa inflacije i nezaposlenosti. Kako cijene rastu, poduzeća mogu početi rezati troškove pa i otpuštati zaposlenike kako bi zadržale pozitivnu razinu prihoda. Rast cijena uzrokuje i pad opće potrošnje dobara što može dovesti do smanjene potražnje za proizvodima i pada prihoda poduzeća koja opet moraju otpuštati radnike. Zbog toga inflacija ipak može uzrokovati rast nezaposlenosti.

Međutim, postoji i inflacija u kojoj je rast cijena pokrenut povećanjem potražnje, pa su poduzeća u potrazi za novim zaposlenicima kako bi povećale svoju proizvodnju i time svoju ponudu. Zato za razdoblja inflacije nezaposlenost može i opasti. Trenutna kriza ne čini se krizom u kojoj je povećana potražnja stoga se ne može očekivati i značajniji pad nezaposlenosti.

Nadalje, u odnosu na SAD, Europa kasni mjesecima i čeka prijelaz iz proučavanja monetarne politike u etapu osvještavanja ekonomske kontrakcije. Europa čak bilježi nedostatak radne snage u nekim zanimanjima što bi za određena zanimanja moglo rezultirati rastom plaća na međunarodnoj razini.

U Hrvatskoj je za očekivati daljnji oporavak uslužnog sektora koji pojačano traži radnike čije su plaće niže od onih u drugim zanimanjima, ali zbog potražnje sada brže rastu od ostalih. Zbog toga vrijedi provjeriti portal Štoradiš kako biste provjerili ponudu poslova.

Nezaposlenost i inflacija: Europa je otporna

Iako je nepoznato hoće li doći do značajnog rasta nezaposlenosti, splet čimbenika upućuje na to da je europsko gospodarstvo otpornije na šokove energenata, rata u Ukrajini i nagomilanih logističkih problema nego što se to očekivalo, pa je Europa tek na rubu recesije i pripadajućeg rasta nezaposlenosti.

Hrvatska je prema izvješću IMD-a iz sredine 2022. pokazala umjereni napredak u pogledu ekonomske slobode, tržišne deregulacije i lakoće poslovanja. Hrvatska je prestala biti na začelju zemalja Europske unije te se približila zemljama poput Latvije i Slovačke. Napredovala je za 11 mjesta u pitanju državne učinkovitosti te se sada nalazi ispred Slovačke, Poljske, Rumunjske, Bugarske, Španjolske i Italije.

Zaključak o zaposlenosti u vrijeme recesije je da je pad stvarnih plaća odnosno životnog standarda zamijenio nezaposlenost. Umjesto da ljudi gube posao, njihove plaće gube vrijednosti. Hrvatska je prema podacima od ILO od 1999. do prošle, 2022. godine ostvarila rast plaća od samo 1%. Poduzeća zasad nemaju potrebu otpuštati radnike jer imaju više kapitala nego za Velike recesije.

Zbog toga im je isplatljivije zadržati radnike nego prolaziti kroz riskantni postupak otpuštanja, plaćanja otpremnine i drugih troškova da bi potom nakon određenog razdoblja morale ponovno zapošljavati nove radnike. Problem nije u nezaposlenosti već u tome što plaće gube svoju stvarnu vrijednost, a to bi u određenim granama ekonomije moglo stvoriti snažno suparništvo za privlačenje najboljih radnika od programera do kuhara.

Jedan od ključnih problema Hrvatske je dugoročna (ne kratkoročna) nezaposlenost koja ima više razloga, ali i više lijekova. Jedan od njih je i promjena karijere, odnosno prekvalifikacija. Koja su zanimanja tražena možete provjeriti na portalu Štoradiš.hr.