Neisplata plaće do kraja mjeseca događaj je kojeg se pribojava svaki radnik. Na žalost, neisplaćivanje plaće i dalje se redovito prijavljuje institucijama koje obrađuju takve slučajeve. Potrebno je napomenuti da je neisplata plaća od 2013. godine postala kazneno djelo. No, još mnogo više radnika ne zna što napraviti u slučaju neisplaćivanja plaće i kome prijaviti poslodavca.
Nemoj raditi na poslu koji ti neisplaćuje plaću. Naš AI znalac preporučit će ti najbolje poslove za tebe!
Neisplata plaće – kazneno djelo
Kao što je već spomenuto, neisplata plaće postala je kazneno djelo u Republici Hrvatskoj 2013. godine. Za neisplaćivanje plaće propisuje se kazna poslodavcu i do 100.000 kuna, a Kazneni zakon, točnije članak 132. propisuje da se poslodavac može kazniti i kaznom zatvora do 3 godine.
Kazneno djelo neisplata plaće podrazumijeva:
- neisplatu plaća, odnosno dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika
- nedavanje podataka ili davanje netočnih podataka za određivanje plaće (zbog čega plaću ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično)
Neisplata plaća je kazneno djelo ako je do njega došlo namjerno, odnosno može se utvrditi da poslodavac izbjegava isplatu plaće.
Neisplata plaće nije kazneno djelo ako je do njih došlo zbog opravdanih razloga poput nenamjernog nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca ili nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca.
Namjerna neisplata plaća podrazumijeva da je poslodavac sebi ili drugim osobama pribavio imovinsku korist. Također, ovdje ulazi i nesavjesno ili neuredno poslovanje odnosno gospodarenje.
Neisplata plaće – kome prijaviti
Kao što smo napomenuli u našem vodiču kroz platne liste, platna lista odnosno obračun plaće temelj je za prisilne naplate potraživanja.
Poslodavac koji ne isplati plaću najkasnije do petnaestog dana u mjesecu nakon onog za koji se isplaćuje plaća, dužan je zaposleniku dostaviti obračun cijelog iznosa koji je bio dužan isplatiti do kraja mjeseca u kojemu je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine.
Takav dokument se smatra ovršnom ispravom te zaposleniku omogućuje da u postupku prisilne naplate tražbina naplati svoja potraživanja od poslodavca.
Da bi zaposlenik imao dokaz da mu poslodavac odbija izdati obračun plaće, dobra preporuka je da pismeno (preporučenom poštom) zatraži platnu listu i pripadajuće dokumente od poslodavca pozivajući se na stavak 2, članak 139. Zakona o radu.
Mnogo važnije je napomenuti da zaposlenici mogu izravno podnijeti obračun za ovrhu.
FINA – neisplata plaća
Zahtjev za prisilnu naplatu podnosi se Financijskoj agenciji (FINA-i), pri čemu je potrebno priložiti obračun dugovane, odnosno neisplaćene plaće.
Državni inspektorat – neisplata plaća
Ako poslodavac nije zaposleniku dostavio obračun neisplaćene plaće odnosno platna lista je nedostupna radniku, poslodavca bi trebalo prijaviti Državnom inspektoratu.
U prijavi je potrebno navesti podatke o poslodavcu (naziv poslodavca i njegova adresa), te osobne podatke radnika (ime i prezime, adresa te kontakt podaci poput emaila ili telefonskog broja).
Radnika će potom kontaktirati inspektor rada za moguće dodatne informacije ili da radnika obavijesti o rezultatima nadzora. Državni inspektorat kazniti će poslodavca koji odbija izdati obračun plaće ili isti valjano ovjeriti.
Policija i državno odvjetništvo – neisplata plaća
Kao što je ranije spomenuto, neisplata plaće kazneno je djelo (članka 132. Kaznenog zakona) te radnici mogu podnijeti i kaznenu prijavu policiji odnosno policijskom službeniku nadležnom za područje na kojem je kazneno djelo počinjeno (sjedište tvrtke) ili nadležnom državnom odvjetništvu.
Sud – neisplata plaća
Važno je napomenuti da je bez valjanog obračuna plaću moguće naplatiti samo pokretanjem sudskog postupka.
Mnogi radnici ne odlučuju se na unajmljivanje odvjetnika jer upravo zbog neisplate plaće nemaju novaca za njega. No, ukoliko se nalaze u lošoj imovinskoj situaciji ili će se u njoj naći zbog neisplate plaća, mogu potražiti besplatnu pravnu pomoć u državnim upravnim tijelima ili u ovlaštenim udrugama i pravnim klinikama.
Agencija za osiguranje radničkih tražbina
U slučaju da je poslodavac u stečaju ili mu je račun blokiran, radnici se mogu obratiti za pomoć Agenciji za osiguranje radničkih tražbina koja na svojim stranicama nudi pripremljeme obrasce za pokretanje postupka prisilne naplate odnosno isplate plaće (naknade plaće) u visini minimalne plaće.
Neisplata plaće – FINA
Kao što je spomenuto ranije, radnici kojima nije isplaćena plaća mogu FINA-i predati zahtjev za prisilnu naplatu za što je bitan valjani (ovjereni) obračun plaće.
Zahtjevi za prisilnu naplatu neisplaćene plaće u slučaju stečaja poslodavca su hitni i imaju prioritet, te će se naplaćuju prije ostalih zaprimljenih ovrha. Točnije naplaćuju se prije svih drugih ovrha osim onih za druge obračune neisplaćenih plaća te ovrha radi naplate uzdržavanja djeteta.
Zanimljivo je da je poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu ne isplati plaću radniku za prethodni mjesec sam dužan prvog sljedećeg radnog dana dostaviti FINA-i zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće.
Porezna uprava dužna je svaki mjesec obavijestiti Inspektorat rada o poslodavcima koji nisu isplatili plaću u prethodnom mjesecu. Ako poslodavac nije podnio zahtjev za isplatu neisplaćene plaće, Inspektorat rada donosi rješenje o privremenom osiguranju naplate utvrđene obveze koje se dostavlja Financijskoj agenciji.
FINA radi naplate plijeni sredstva na računima poslodavca, a ako na računima nema dovoljno novčanih sredstava za naplatu potraživanja FINA daje nalog bankama poslodavca za blokadu svih računa poslodavca.
Neisplata plaće – stečaj poslodavca
Blokada računa poslodavca nije jedino rješenje za naplatu neisplaćenih plaća i naknada. Prema Stečajnom zakonu FINA će nakon 120 dana blokade računa podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad poslodavcem.
Sud donosi rješenje o otvaranju stečaja i zakazuje ispitno ročište na kojem će se utvrditi neisplata plaća i tražbine radnika. Na prvom ročištu stečaj može biti zaključen, a mogu biti potrebna i dodatna ročišta ovisno o vrsti i težini stečajnog postupka.
Radnici ukoliko već nisu podnijeli zahtijev za naplatom plaća se u ovom slučaju mogu obratiti prethodno spomenutoj Agenciji za osiguranje radničkih tražbina.
Pri tome je važno napomenuti da im je rok za pokretanje postupka pred Agencijom 30 dana od objave rješenja o utvrđenim tražbinama (koje se objavljuje na e-Oglasnoj ploči sudova) ili od zaključivanja rješenja o stečaju.
Zahtjev se podnosi osobno ili poštanskom dostavom Agenciji za osiguranje radničkih tražbina, putem aplikacije na stranici Agencije odnosno e-Građani ili putem Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje.
Prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina radnici u slučaju otvaranja stečajnog postupka imaju pravo na isplatu:
- neisplaćenih plaća odnosno naknada plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja
- neisplaćenih naknada plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju
- neisplaćene naknade na neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do pokretanja stečajnog postupka u visini do iznosa minimalne plaće
- otpremnine u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku
- naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete
Među radnike koji u slučaju stečaja imaju pravo na isplatu neisplaćenih plaća i naknada ubrajaju se 1) radnici koji su bili u radnom odnosu kod poslodavca u vrijeme pokretanja stečajnog postupka te 2) radnici kojima je radni odnos kod poslodavca prestao unutar dvanaest mjeseci prije pokretanja stečajnog postupka.
Zaštićeno razdoblje u postupku stečaja je naziv za razdoblje za kojega se provodi zaštita prava radnika. Traje posljednjih pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ili u slučaju radnika kojima je radni odnos prestao dvanaest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka pet mjeseci prije prestanka radnog odnosa.
Neisplata plaće – zastara
Zastara prilikom neisplate plaće počinje teći prvog dana od kojeg je radnik imao pravo zahtijevati prisilnu naplatu plaće. Dakle, kao što je spomenuto to je prvi dan u mjesecu nakon kraja mjeseca u kojemu je trebala dospjeti isplata plaće.
Zastara potraživanja proizašlih iz neisplaćivanja plaće nastupa pet godina do dana dospijeća (članak 139. Zakona o radu), a nekad je taj rok bio tri godine.
Zastara se prekida:
- priznanjem duga od strane dužnika
- izjava
- davanje otplate
- plaćanje kamate
- davanje osiguranja
- podizanjem tužbe ili postupka prisilne naplate pred sudom, Financijskom agencijom (FINA) ili drugim nadležnim tijelom
Neisplaćivanje plaće – prava radnika
Naravno, glavno pravo radnika u slučaju neisplaćivanja plaće je da pokrene postupak na prisilnu naplatu odnosno ovrhu. Pri tome radnik nema obvezu prvo dati službeni prigovor poslodavcu već može pokrenuti postupak i bez njega.
Radnici kojima nije isplaćena plaća postaju vjerovnici poslodavca, a on njihov dužnik.
U slučaju neisplaćivanja plaća sudska praksa pokazala je da radnik ima pravo odbiti raditi do isplate plaća, te u takvom slučaju odbijanje rada ne može biti razlog za raskid odnosno otkaz ugovora o radu.
Naime, neisplaćivanje plaće poslodavac je prekinuo ispunjavanje svoje ugovorne obveze iz ugovora o radu, pa ni radnik više nije obvezan ispunjavati svoje ugovorne obveze dok poslodavac ne isplati plaću.
Radnik s druge strane zbog neisplate plaće ima opravdani razlog za davanje izvanrednog otkaza ugovora o radu. Ovdje je bitno napomenuti da radnik nakon takvog otkaza ima pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti jer se takav izvanredni otkaz rada smatra prestankom ugovora o radu bez krivnje radnika.
Zaključak
Neisplata plaća slučaj je koji je u Republici Hrvatskoj višestruko reguliran kroz više tijela, a ne smije se zaboraviti da je i teško kažnjivo kazneno djelo.
U slučaju neisplata plaće FINA vrši prisilnu naplatu uz valjani obračun plaće (odnosno platna lista). U slučaju stečaja Agencija za osiguranje radničkih tražbina osigurava naplatu dijela dugovanog iznosa oštećenim radnicima pa čak i svojim sredstvima.
Poslodavac koji kasni s plaćom te ne zaslužuje! Pogledaj što ti nude drugi!
Vezani članci 
KONTAKTIRAJ NAS