Što je burnout? 

Jesi li ikada osjetio/la preopterećenost poslom i osjećaj kao da te više ništa ne ispunjava? Taj osjećaj naziva se burnout ili “sagorijevanje” na poslu, a sve češće se javlja kod mlađih osoba u dobi između 20 i 40 godina. Kada dođe do burnouta tvoje tijelo, um i emocije postanu iscrpljeni zbog pretjeranog stresa koji se pojavljuje kao posljedica nepravilnog održavanja ravnoteže između privatnog i poslovnog života.   

Iako se često smatra da se burnout uglavnom javlja kod osoba na pozicijama koje prate brojne obveza i odgovornosti, sklonih perfekcionizmu i visokim očekivanjima, to nije u potpunosti točno. Burnout mogu doživjeti zaposlenici na svim razinama, bez obzira na poziciju i radne zadatke. Burnout nije ograničen na rukovodeće ili visokostresne uloge, već može pogoditi bilo koga tko se suočava s kontinuiranim stresom i neuspjehom u balasiranju između poslovnog i privatnog života. 

Kako prepoznati burnout? 

Burnout prate brojni simptomi poput kroničnog umora, poremećaja pažnje, glavobolje, pada imuniteta, promjene u ponašanju, anksioznost, pesimizam, ljutnja ili frustracije. Osim toga, često dolazi do negativnog mišljenja o samome sebi, odbijanja odgovornosti, sukoba s kolegama, odgađanja aktivnosti i smanjenja produktivnosti i želje za radom. Ovi simptomi uglavnom se smatraju privremenim problemom no važno je prepoznati ih na vrijeme i pokušati spriječiti daljnji razvoj. 

U nastavku ćemo ti objasniti nekoliko faza u kojima sagorijevanje na radnom mjestu dolazi, a poželjno je pronaći rješenje već pri uočavanju prvih simptoma. 

Prva faza – prepoznaj rane znakove burnouta!  

Prva faza najčešće se ignorira i uzima zdravo za gotovo, a podrazumijeva psihološke i fiziološke reakcije organizma poput razdražljivosti, anksioznosti, nesanice, zaboravljivosti ili probavnih problema.  

Druga faza – crveni alarm!

Kao što si mogao/la primijetiti, prva faza počinje s unutarnjim promjenama kod pojedinca pa se često zamjenjuje sa stresom koji je trenutan i prolazan. Problem nastaje kada se ovi simptomi krenu ignorirati pa to naknadno dovodi do druge faze koja počinje utjecati na vanjske faktore života i kvari odnos s prijateljima, kolegama pa čak i dovodi radno mjesto u opasnost. U drugoj fazi burnouta dolazi do nezainteresiranosti za posao. Ovdje ćeš početi primjećivati sve češće kašnjenje na posao, odbijanje novih zadataka i odgovornosti, produživanje pauza, izolaciju od kolega i prijatelja, korištenje sarkazma, stalni umor i apatija.  

Treća faza – zovi pomoć!

Treća faza sagorijevanja vrijeme je za hitni poziv upomoć. Javlja se kronična depresija, opterećenje organizma, često obolijevanje, izmorenost, glavobolje i migrene te želja za distanciranjem od ljudi.  

Kako se nositi s burnoutom?  

Burnout ne dolazi preko noći i često se potkrada duže vrijeme prije negoli uopće budemo svjesni o kakvom se problemu radi. Ako dotakneš ili misliš da ćeš uskoro dotaknuti točku burnouta, važno je znati kako se nositi dalje s tim.  

Iako je prva pomisao pronalazak novog posla, to ne mora uvijek biti rješenje. Važno je prvo sagledati cijelu situaciju, pokušati otkriti glavne probleme i obratiti se osobi s kojom možeš porazgovarati. Već u prvim znakovima burnouta, nemoj oklijevati potražiti pomoć nadređene osobe ili osobe iz odjela ljudskih resursa, bliskog kolege ili prijatelja. Pomoći ti također može i liječnik opće prakse ili  stručnjak za mentalno zdravlje (psiholog, terapeut). 

Shared joy is a double joy; shared sorrow is half sorrow. 

Uz to, postavi granice između privatnog i poslovnog!  Iako ti se čini da to nije lagano, jednostavno moraš naučiti reći ne i ostaviti posao u uredu, bez da ga nosiš kući. Prevelik broj obveza pokušaj delegirati, a svoje slobodno vrijeme počni koristiti za opuštanje i uživanje u aktivnostima izvan posla. Pokušaj unaprijed isplanirati dan/tjedan da točno znaš čemu ćeš posvetiti najviše vremena, a što može pričekati. 

I najbitnije, promijeni svoj stav prema poslu. Zapamti, radiš da živiš, ne živiš da radiš. 

Autor: Josipa Jurak